Društvo
Dve decenije od rušenja spomenika kulture u Mostaru
Dan kad je varvarstvo srušilo Stari most
09/11/2013 | 09:17
Devetog novembra navršava se 20 godina od rušenja Starog mosta u Mostaru, čuvenog luka nad Neretvom izgrađenog u 16. stoljeću, koji se nakon besomučnog granatiranja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) obrušio u rijeku.

Devetog novembra navršava se 20 godina od rušenja Starog mosta u Mostaru, čuvenog luka nad Neretvom izgrađenog u 16. stoljeću, koji se nakon besomučnog granatiranja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) obrušio u rijeku.

Neposredno po rušenju mosta, Radio Bosne i Hercegovine emitovao je direktno uključenje iz Mostara. Na telefonskoj liniji bio je novinar Oslobođenja  Alija Behram koji se slušaocima obratio riječima:

"Poštovani slušaoci radija Bosne i Hercegovine iz mostarskog press centra javlja se dopisnikOslobođenja Alija Behram, viješću koja je danas prijepodne 9. novembra 1993., preciznije u 10 sati i 16 minuta poput groma pogodila i teško ražalostila svakog Mostarca, koji su jutros sa zebnjom osluškivali nove kanonade granata ispaljenih prema Starom mostu. A onda je prostrujalo gradom: Uništen je Stari most. Na mjestu gdje je njegov vitki luk punih 427 godina povezivao dvije obale Mostara i rijeke Neretve sada je samo velika provalija, Mostar je u šoku, teško ojađen i sa nevjericom je ispraćao posljednje portune ustaških granata koje su ubile tog 'ponosnog starca'."   

Granatiranje mosta počelo je dan ranije, 8. novembra, a operaciju rušenja kamerama su dokumentovali Mostarci Nedžad Kasumović i Eldin Palata. Njihovi snimci brzo su obišli svijet. Kasumović je 8. novembra 1993. cijeli dan proveo pod granatama snimajući rušenje Starog mosta svojom kamerom. Ta kamera danas je izložena u mostarskom muzeju.

Opisao je da je Mostar prije rušenja Starog mosta bio niz mjeseci pod opsadom, blokadom i bez struje. 

Sam tenkovski napad izvela su trojica tenkista od kojih je jedan kasnije poginuo.

Dan nakon rušenja Starog mosta u Mostaru, 10. novembra 1993. godine, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman održao je sastanak sa predstavnicima takozvane „Herceg-Bosne“ Matom Bobanom i Jadrankom Prlićem, te Matom Granićem, Ivićem Pašalićem i drugima.

O tome svjedoče Tuđmanovi stenogrami, koji su dio dokaznog materijala protiv Jadranka Prlića i ostalih vojnih i političkih čelnika takozvane „Herceg-Bosne“, a kojima bi uskoro trebalo biti presuđeno za brojne zločine i Hercegovini i srednjoj Bosni.

Tuđman je, usput, pitao ko je srušio 'taj mostarski most'?

"On je, bile su strašne kiše, toliko ispucao prije, tako da je sam pao", kazao je Boban Tuđmanu.

Tuđman je ponovo pitao: "Hoćemo li mi biti optuženi. Inače, među nama, rušenje u vojnom pogledu, kome ide više u korist?".

Na to je Mate Boban kratko odgovorio: "Nama".

Prije nekoliko godina je na kameni ostatak srušenog Starog mosta, koji je izvučen iz Neretve, postavljena ploča na kojoj su napisano ko su krivci za rušenje čuvenog bijelog luka nad Neretvom.

"Dana 9. 11. 1993. godine ekstremisti HVO-a i HV-a srušili su 427. godina star most. Čitav svijet je osudio ovaj anticivilizacijski čin".

Vojni i politički lideri takozvane ”Herceg-Bosne” proglašeni su krajem maja ove godine nepravomoćnom presudom krivim i osuđeni na ukupno 111 godina zatvora. Premijer “Herceg-Bosne” Jadranko Prlić osuđen je na godina 25 godina zatvora, ministar odbrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, a zapovjednici Glavnog stožera HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković osuđeni su, također, na po 20 godina zatvora.

Zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić osuđen je na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić, koji je bio odgovoran za logore “Herceg-Bosne” na ukupno 10 godina.

Iako je Haški tribunal prvostepenom presudom s kraja maja ove godine u slučaju ''Prlić i ostali'' presudio kako se Starim mostom koristila Armija BiH te da je zbog te činjenice navedeni objekt bio legitimni vojni cilj, to ne umanjuje barbarski čin koji je počinjen nad jednim od najljepših spomenika osmanske kulture u Evropi.

Stari most je izgrađen između 1557. i 1566. godine, nakon što su građani Mostara zamolili sultana Sulejmana Kanunija ili Veličanstvenog da dobiju novi most. 

Izvodač gradnje mosta je bio Mostarac Mehmed-beg Karađoz, iza kojeg je ostala centralna mostarska Karađoz-begova džamija i brojne drugi vakufi.

Komentari[ 0 ]