Društvo
Demanti iz Brisela
EU ne zabranjuje privatni uzgoj voća i povrća
06/05/2013 | 14:03
U hrvatskim medijima objavljena je vijest da su u pripremi nove direktive EU oko regulacije sjemena, što su neki teoretičari zavjere protumačili kao, ni manje ni više, nego potpunu zabranu uzgoja voća i povrća od neregistriranog, autohtonog sjemena koja će se početi primjenjivati na Hrvatsku sa skorim ulaskom u EU Međutim, u pitanju je dezinformacija.

U hrvatskim medijima objavljena je vijest da su u pripremi nove direktive EU oko regulacije sjemena, što su neki teoretičari zavjere protumačili kao, ni manje ni više, nego potpunu zabranu uzgoja voća i povrća od neregistriranog, autohtonog sjemena koja će se početi primjenjivati na Hrvatsku sa skorim ulaskom u EU

Međutim, kako piše tportal.hr, u pitanju je dezinformacija.

Zapravo je u pitanju novi prijedlog direktive Europke unije koja za cilj ima uvesti red na europskom tržištu sjemena. Još preciznije, dotičnom direktivnom želi se osigurati da svatko onaj tko prodaje sjeme mora imati certifikat koji potvrđuje da je sjeme koje se prodaje upravo to sjeme. Da banaliziramo, direktivom se želi postići da vam nitko više ne može prodati sjeme španjolskih rajčica, a da vam u vrtu nakon sijanja tog sjemena nikne mađarska repa.

U prijedlogu direktive EU eksplicitno se navodi da su privatne osobe koje se ne bave profesionalno uzgojem bilja i sjemena te preprodajom istoga izuzete iz nove regulacije.

Kako pojašnjava dr. Boris Lenhard, izvanredni profesor računalne biologije na londonskom Imperial Collegeu, prijedlogom direktive se 'ne regulira koje sjeme se smije sijati, nego koje sjeme se smije prodavati na tržištu. Naime, prodaja samih plodova sjemena nije upitna osim ako se prodaje za daljnju sadnju'.

“Varijeteti trebaju biti registrirani za komercijalnu distibuciju. Stare i rijetke vrste se mogu registritati za komercijalnu distribuciju kao bilo koje druge. Cilj legislative je ne prodavati pod bubrege neku drugu vrstu iznutrica. Bez registracije i kontrole, netko može prodavati komercijalni hibrid (ili, o užasa, GM soj) pod staru i/ili rijetku sortu (ili obratno). A to ne želi nitko, naročito oni koji dreče da se ovime brani sadnja vlastitog povrća”, kazao je Lenhard za tportal.hr.

Kao što se jasno navodi u dokumenti s prijedlogom direktive, od primjene odredbi iste izuzeti su sjeme i sadni materijali “razmijenjeni među osobama koje nisu operateri”, pri čemu su u istom dokumentu “operateri” definirani “bilo koja privatna ili pravna osoba koja se profesionalno bavi bilo kojom od sljedećih aktivnosti vezanih uz uzgoj reproduktivnog materijala biljki”.

Ukratko, privatne osobe koji sade i uzgajaju voće i povrće, te razmjenjuju sjeme za vlastite potrebe nemaju od čega strahovati, a oni koji bi trebali biti posebno zadovoljni su kupci sjemena, jer ova regulativa štiti njihova prava i daje im bolju osnovu za obeštećenje.

Komentari[ 0 ]