Na glavnom prijedorskom trgu 23.maja 2013.godine u povodu sjećanja na 266 ubijenih žena i djevojčica Udruženje Prijedorčanki ''Izvor'' će postaviti instalaciju sa bijelim vrećama na kojima će biti ispisana imena žrtava.
Okupljanje je predviđeno na trgu pred robnom kuća Patrija u 11 časocva a cjelokupni program instalacije će trajati do 14 časova.
Udruženje Prijedorčanki ''Izvor” pozvalo je građane opštine Prijedor da dođu na glavni prijedorski trg u 11 časova kako bi se skupa sjetili da su u tom gradu na najsvirepiji način ubijane njihove sugrađanke. Za tijelima 107 žena se još uvijek traga. Neke od njih su prethodno bile mučene i silovane.
Taj datum, 23. maj, inače je datum kada je počeo napad na civile u Prijedoru teškim oruđima i oružjem bivše JNA. Jedinice srpske vojske i policije su tog dana granatirale i izvršile tenkovsko-pješadijski napad na naselje Hambarine i protjerale stanovnike tog sela. U naredna tri mjeseca do kraja augusta na red su došla sva naselja sa bošnjačkom ili hrvatskom većinom. U napadima na civile dnevno je u prosjeku ubijano ili nestajalo 32 muškarca, po tri žene i po jedno dijete. Od ukupno 3.173 stradalih civila u Prijedoru smrtno je stradalo 256 žena i 10 djevojčica.
Prošle godine je prijedorska policija bez valjanog razloga zabranila sjećanje na stradale žene i djevojčice Prijedora. Udruženje Prijedorčanki ''Izvor'' je zbog te zabrane pokrenulo upravni spor protiv MUP-a Republike Srpske ali banjalučki Okružni sud još nije izrekao presudu po toj tužbi. Za sada nema najave iz policije da će skup ponovo biti zabranjen.
Zato je Udruženje Prijedorčanki ''Izvor” pozvalo građane opštine Prijedor da dođu na glavni prijedorski trg u 11 časova kako bi se skupa sjetili da su u tom gradu na najsvirepiji način ubijane njihove sugrađanke. Za tijelima 107 žena se još uvijek traga. Neke od njih su prethodno bile mučene i silovane.
Podsjećamo, simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor.
Inače, to je bio prvi put od 1939. godine i nacističkog proglasa, a po kojem su poljski Jevreji morali nositi žute trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje. Položaj civilnih žrtava u Prijedoru se, ističu iz Izvora, od prošle godine nije promijenio nabolje, te nastavljaju sa borbom za prava i jednakost svih ljudi.
"Nažalost, Prijedor nije jedini primjer, postoje brojne druge sredine gdje se prema civilnim žrtvama vrši diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti. Ova kampanja će poslužiti da se imenuju i druga mjesta gdje se žrtvama krše prava od strane vlasti", navode organizatori kampanje.
"Cilj ovogodišnje kampanje, ističu, je da pokažemo gradskim vlastima u Prijedoru i drugim sličnim sredinama, da njihove zabrane ne mogu spriječiti dobre ljude u državama bivše Jugoslavije i širom svijeta da se sjećaju žrtava zločina i svjedoče o njihovom stradanju.Ove godine posebno želimo ukazati na stradanje nedužne djece i maloljetnih osoba u ratu, bez obzira na njihovu nacionalnost. Želimo da pokažemo da suosjećanje može da slomi etničke barijere, i da, barem kad su djeca u pitanju, možemo da se sjećamo i suosjećamo sa žrtvama koje ne pripadaju 'našoj strani'", pojašnjavaju organizatori kampanje.
Od 23. do 31. maja na području Prijedora biće održano nekoliko manifestacija u znak sjećanja na bošnjačke i hrvatske žrtve tokom rata, a u završnicu kampanje uključit će se i mreža omladinskih organizacija iz cijele BiH; "Jer me se tiče".
"Na dan 31. maja, predat ćemo gradskim vlastima listu zahtjeva u kojima tražimo izjednačavanje prava porodica žrtava i preživjelih u Prijedoru bez obzira na njihovu nacionalnost", saopćili su ogranizatori.
