Građansku inicijativu da se voda proglasi ljudskim pravom u zakonodavstvu Evropske unije, trebao je poduprijeti najmanje jedan milijun građana EU iz najmanje sedam od 28 država članica, a konačan broj prikupljenih potpisa je više od milijun i 850 tisuća ili gotovo dvostruko veći, prenosi portal dubrovniknet.hr

Nakon prikupljenog dovoljnog broja potpisa, Europska komisija treba da formulira zakonodavni prijedlog na temelju zahtjeva inicijative. Inicijativa traži da institucije EU i države članice budu obvezane osigurati da svi stanovnici uživaju pravo na vodu i odvodnju,  da opskrba vodom i upravljanje vodnim resursima ne budu podvrgnuti pravilima unutrašnjeg tržišta EU te da se onemogući liberalizacija vodnih usluga i da EU uloži veće napore u postizanje univerzalnog pristupa vodi i odvodnji.

Premda je građanima Hrvatske pravo sudjelovanja omogućeno 1. srpnja, kada je Hrvatska postala članica EU-a, potpisi su se počeli prikupljati 4. rujna, netom prije isteka roka, nakon što su na nju pozivale udruge Pravo na grad i Zelena akcija.

Zbog toga je iz Hrvatske stiglo svega 875 potpisa, što je manji broj potpisa od minimuma od devet tisuća koji propisuje EU. U susjednoj Sloveniji prikupljeno je 21.339 glasova, tri i pol puta više od od minimalnog broja koji zahtjeva EU, koji za Sloveniju iznosi šest tisuća glasova.

Daleko najviše prikupili su Nijemci, 1,3 milijuna potpisa, čak 18 i pol puta više od minimalnog broja koji zahtjeva EU (74 tisuće) ili tri četvrtine svih prikupljenih potpisa.

Inicijativu za prikupljanje milijun potpisa za vodu i odvodnju kao ljudsko pravo pokrenuo je Europski savez sindikata javnih službi (EPSU), a koordinaciji su se uz ostale sindikalne organizacije priključile europske federacije udruga za zaštitu okoliša, borbu protiv siromaštva, prava žena, radnička prava te javno zdravstvo.

Europska građanska inicijativa je pravni instrument EU koji je stupio na snagu u svibnju 2012. godine, a kojim se želi omogućiti građanima EU da više sudjeluju u zakonodavnom procesu na razini Unije.  

Univerzalno ljudsko pravo na čistu i dostupnu pitku vodu te odvodnju 2010. prepoznali su Ujedinjeni narodi kroz Rezoluciju 64/292 koja eksplicitno priznaje ovo ljudsko pravo te činjenicu da su voda i odvodnja ključni za zdrav život. Rezolucija poziva države i međunarodne organizacije da omoguće financijske resurse i pomoć u građenju kapaciteta i transferu tehnologije s ciljem pružanja sigurne, čiste i pristupačne pitke vode i odvodnje za sve. Unatoč tome mnogi ljudi i dalje ne uživaju ovo pravo. Na globalnoj razini čak 800 milijuna ljudi nema pristup vodi, a čak 2 miljarde odvodnji. Kada je riječ o Hrvatskoj, prema Strategiji održivog razvitka RH iz 2009. godine priključenost na sustav javne vodoopskrbe iznosi samo 78%, a na sustave javne odvodnje 43%. Ovi podaci pokazuju samo fizički pristup vodoopskrbi i odvodnji međutim zbog povećanih cijena komunalija građani sve teže mogu pristupiti ovim uslugama i iz financijskih razloga. Pravo na vodu i odvodnju dodatno je ugroženo tržišno orijentiranim pristupom Europske komisije te naglaskom na natjecanju i liberalizaciji u sektoru ovih javnih usluga. No, ljudska su prava iznad interesa tržišta, a voda je javno dobro neophodno za život i zdravlje. Stoga voda mora ostati izvan pravila tržišta.