Ustavni sud jednoglasno je u utorak ukinuo Kurikulum zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim skolama koji je na snazi od veljače ove godine. Odluka ministra znanosti i obrazovanja Željka Jovanovića ukida se do završetka postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom, a do tada će se u školama predavati po starom programu.
Ustavni sud udovoljio je prijedlogu Miroslava Kote iz Zagreba, Hrvatskoj stranci prava 1861., udruzi GROZD i drugima te će idućih mjeseci odlučivati o ustavnosti zdravstvenog odgoja.
Ustavni sud neće raspravljati sadržaj kurikuluma, nego će razmatrati proceduru donošenja Kurikuluma. Ističu da država mora uskladiti pravo roditelja da odlučuje u donošenju nastavnog sadržaja i zdravstvenog programa i pravo djeteta na izgradnju osobnosti. Dakle, Ustavni sud ne dovodi u pitanje sami Kurikulum zdravstvenog odgoja nego način donošenja Kurikuluma te stoga pokreću postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec rekla kako je ova odluka važna jer je ovo prvi put da Ustavi sud raspravlja o članku 63. Ustava i pravu na odgoj djece: 'Ova odluka snažno podržava zdravstveni odgoj, ali sadržaj se mora sustavno i sveobuhvatno pripremiti za provedbu u proceduri koja će biti u skladu s ustavnim zahtjevima.'
Naglasila je još jednom da se odluka suda bavi procedurom jer, kako je rekla Omejec, i načela pluralizma, slobodoumlja i tolerancje imaju svoj proceduralni aspekt te da je zbog toga važan dijalog u demokratskim procedurama. Dijalog koji je pri donosenju Kurikuluma zdravstvenog odgoja, prema Ustavnom sudu, ipak izostao.
Odluku je obrazložio sudac izvjestitelj Mato Arlović, a komentirao ju sudac Miroslav Šeparović. Rekao je kako je suglasan jer prije donosenja Kurikuluma nisu usklađena mišljenja Vijeća roditelja, Vijeća za obrazovanje i jer nije bilo demokratske rasprave uoči donošenja Kurikuluma. “Mogle su se pretpostaviti kontroverze, posebno vezane za četvrti modul i kontroverze su već tu. Roditelji imaju ulogu i pravo odlučivati o odgoju djece, to stoji u Ustavu kao što djeca imaju pravo na skladni razvoj osobnosti”, rekao je Šeparović.
Podsjetimo, kako piše tportal.hr, protivnici zdravstvenog odgoja u svojoj ustavnoj tužbi pozvali su se na šest presuda Europskoga suda za ljudska prava, među kojima je i presuda 'Campbell i Cosans protiv Ujedinjenog Kraljevstva' iz 1982. po kojoj je država obvezna poštovati uvjerenja roditelja u kontekstu obrazovanja njihove djece, te presuda 'Lautsi i dr. protiv Italije' iz 2011., a riječ je o sporu o 'raspelima u javnim prostorima', po kojoj se država treba suzdržati od promocije ateizma. Naime, talijanski Ustavni sud u odluci br. 203 od 12. travnja 1989. utvrdio je da laičnost ne znači 'indiferentnost države prema religijama, nego očuvanje religijske slobode u sustavu kulturnoga i konfesionalnog pluralizma'.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, podsjetila je na druge europske odluke koje govore da pravo na odgoj vlastite djece nije nepovredivo jer je, primjerice u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke iz 2011., Europski sud odbacio tužbe petero bračnih parova iz Evangeličke baptističke crkve koji su novčano kažnjeni zbog odbijanja slanja djece na nastavu spolnog odgoja.
Ministru znanosti i obrazovanja Željku Jovanoviću stranke koje njeguju tradicionalne kršćanske vrijednosti, zatim Katolička crkva i udruge bliske njezinu nauku zamjeraju izostanak javne rasprave o programu spolnog odgoja za koji kažu da je protivan Ustavu i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima.
On je pak u više navrata odbacio tvrdnje da zdravstveni odgoj u školama krši ustavno pravo roditelja da djecu odgajaju u skladu sa svojim svjetonazorom, ustvrdivši da je riječ o 'neistinama i dezinformacijama koje zlonamjerno i neodgovorno šire pojedine udruge'.
Kulminacija polemike o spolnom odgoju bila je krajem siječnja, kada je na poziv katoličkih udruga, u Hrvatskoj boravila američka publicistkinja i protivnica liberalnog seksualnog odgoja Judith Reisman, što je izazvalo ogroman interes podijeljene javnosti. Reisman je pritom jednog od autora 4. modula Aleksandra Štulhofera optužila da je u svom radu surađivao s pedofilima, dok je ona najavila tužbu protiv hrvatskih medija tvrdeći da su je oklevetali.
