Grupa vodećih svjetskih stručnjaka u oblasti utvrđivanja istine i memorijalizacije uputila je zahtjev gradonačelniku Prijedora, BiH, da javno oda počast i omogući izgradnju spomen-obilježja žrtvama nesrpske nacionalnosti stradalim u masovnim zločinima počinjenim u Prijedoru tokom devedesetih.  Zahtjev je upućen nakon otkrivanja masovne grobnice u Tomašici kod Prijedora u kojoj se nalaze tijela mnogih od 1.200 civila nestalih nakon zatočenja u jednom od zloglasnih logora koje su na tom području držale vlasti bosanskih Srba tokom 1992. godine.

Među potpisnicima pisma su Juan Mendez, specijalni izvjestitelj UN-a o torturi i drugom okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kazni, David Tolbert, predsjednik Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu, Elizabeth Silkes,izvršna direktorica Međunarodne koalicija memorijalnih muzeja, te eminentni aktivisti iz oblasti utvrđivanja istine i memorijalizacije iz Argentine, Čilea, Kambodže, Kolumbije, Gvatemale, Libana, Sjeverne Irske i Južne Afrike.

Prijedor zauzima posebno mjesto u globalnoj borbi za pravdu za masovne zločine, s obzirom da je više od 3.000 građana ovog grada i opštine u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini ubijeno ili prisilno odvedeno u nepoznatom pravcu od 1992. do1995 godine. Slike kosturolikih zatočenika zloglasnih logora Omarska, Keraterm i Trnopolje šokirale su svjetsku javnost, nakon što su snage bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića zauzele Prijedor u aprilu 1992. i provele organizovanu kampanju “etničkog čišćenja” nad Bošnjacima i bosanskim Hrvatima koji su živjeli na tom području.

Brutalni zločini počinjeni u Prijedoru su detaljno dokumentovani na suđenjima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i pred bosanskohercegovačkim sudovima. Više od 30 osoba, uključujući bivšeg gradonačelnika i komandante logora, do sada je osuđeno za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Međutim, dvadeset godina kasnije, gradske vlasti u Prijedoru, predvođene gradonačelnikom Markom Pavićem, odbijaju izgraditi spomen obilježje žrtvama nesrpske nacionalnosti u Prijedoru, dok su istovremeno izgradili brojne spomenike srpskim vojnicima poginulim tokom rata.

U pismu upućenom gradonačelniku Paviću i brojnim institucijama, uključujući Generalnog sekretara Ujedinjenih naroda, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Visokog komesara za ljudska prava UN-a, Specijalnog predstavnika za vanjsku politiku EU Catherine Ashton, i druge, grupa međunarodno priznatih boraca za ljudska prava pozvala je gradske vlasti u Prijedoru “da ispoštuju univerzalno priznato pravo žrtava na istinu, koje uključuje osnovno pravo na obilježavanje stradanja najmilijih.”

U pismu se od gradonačelnika Marka Pavića zahtijeva da preduzme hitne i konkretne korake da pokrene izgradnju spomen-obilježja stradalim građanima Prijedora nesrpske nacionalnosti, koje će biti osmišljeno i izgrađeno uz konsultacije sa porodicama žrtava i preživjelima; dozvoli izgradnju spomen-obilježja žrtvama stradalim u logoru Omarska, koje će biti osmišljeno i izgrađeno uz konsultacije sa porodicama žrtava i preživjelima, i u saradnji sa kompanijom Arcelor Mittal, u čijem vlasništvu se nalazi lokacija logora; javno podrži istinito, konstruktivno i sveobuhvatno  obrazovanje javnosti o događajima koji su se odigrali u Prijedoru od 1992. do 1995, te da bez odlaganja povuče sve mjere usmjerene protiv udruženja porodica žrtava i aktivista iz Prijedora koji se terete zbog praktikovanja svog prava na slobodu izražavanja.

“Otkriće masovne grobnice u Tomašici ponovo je ilustrovalo razmjere patnji kojima su građani Prijedora izloženi tokom devedesetih. Ostaci ekshumirani iz ove i drugih masovnih grobnica govore tešku istinu o masovnim zločinima i ne ostavljaju prostora za njihovo negiranje.  Gospodine Paviću, pozivamo Vas, kao gradonačelnika Prijedora, da se izdignete iznad uskih nacionalnističkih i političkih interesa i pružite ruku svojim najugroženijim građanima – porodicama žrtava,” kaže se u pismu koje na engelskom jeziku možete pogledati ovdje.