Hrvatski sabor raspisao je u petak za 1. prosinca referendum na kojem će građani odlučiti jesu li za to da se brak Ustavom definira kao životna zajednica muškarca i žene. Za takvu odluku glasovalo je 104, protiv 13 zastupnika, a pet ih je bilo suzdržano.
Sa 75 glasova protiv i 39 za, odbijen je prijedlog zastupnice Jadranke Kosor da se referendumsko pitanje “Jeste li da se u Ustavu brak definira kao zajednica muškarca i žene” pošalje na ocjenu Ustavnom sudu. Osim HDZ-a, protiv su bili i zastupnici vladajuće Socijaldemokratske partije.
Nakon toga HNS-ovi zastupnici tražili su pauzu. Jozo Radoš rekao je da je HNS bio spreman glasovati za raspisivanje referenduma, ali da su odlučili da ipak to neće učiniti jer Sabor nije poslao zahtjev za ocjenu ustavnosti pitanja.
"Kako nemamo mišljenje nadležnog tijela, Ustavnog suda, smatramo da ovaj proces nije valjan i klub HNS-a neće glasati za raspisivanje referenduma", rekao je Radoš.
Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor nije krila začuđenost odbijanjem njezina zahtjeva.
Ovom odlukom Sabor je podržao desničarsku inicijativu “U ime obitelji”, kojoj je prethodno svojim je potpisima poduprlo više od 740 tisuća građana. Njihove su potpise inicijatori Saboru predali još prije četiri mjeseca.
Odluku Sabora da raspiše referendum ne može se objasniti nikakvim racionalnim razlozima, kaže za Kontrapress aktivista Srđan Dvornik, koji je zajedno sa novinarkom Natašom Škaričić pokrenuo inicijativu za ocijenu ustavnosti referendumskog pitanja.
“Sabor je od početka - još otkako je ustanovljeno da je 'građanska' inicijativa U ime obitelji prikupila dovoljno potpisa - imao jasnu, direktnu ustavno-zakonsku mogućnost da od Ustavnog suda zahtijeva mišljenje je li predloženo pitanje sadržajno u skladu s Ustavom. Ono to evidentno nije, a izbjegavanje vladajuće većine da podnese takav zahtjev samo pokazuje da će radije srljati u poraz svojih navodnih programskih vrijednosti nego prepustiti odlučivanje najvišem ustavnom autoritetu”, ističe Dvornik.
Prema njegovim riječima, saborska odluka predstavlja kompromis i izbjegavanje konfrontiranja s negiranjem temeljnih ljudskih prava.
“Referendumskim se pitanjem, naime negira ne pravo na brak, nego pravo na ravnopravnost tj. jednaku mogućnost korištenja pravnih instituta. Možda i bez znanja i svijesti onih koji su pisali Ustav (sa svim izmjenama i dopunama), Ustav Hrvatske bio je napredniji tj. liberalniji od obrasca pravne kulture koji prevladava u ovom društvu. On institut braka nije ograničavao na hetero- ili homo-seksualne parove. Prema tome, uvođenje restrikcije ne može biti ništa drugo nego uvođenje diskriminacije, čak i unatoč činjenici što je niži propis (obiteljski zakon) već i dosad sadržao diskriminatornu odredbu o braku kao žensko-muškom paru”, ističe Dvornik.
Naš sugovornik dodaje da je sada na građankama i građanima da Ustavnom sudu predlože da referendumsko pitanje ocijeni kao neustavno.
“Jedino što je dobro jest da će referendum pokazati kako - čak i ako konzervativna opcija pobijedi - aktivnih pristaša diskriminacije ima mnogo manje od postotka onih koji se formalno u popisu stanovništva deklariraju kao rimokatolici”, zaključuje Dvornik.
Udruge Kontra, Rišpet i Ženska mreža Hrvatske najavile su nakon odluke Hrvatskog sabora o raspisivanju referenduma predavanje Ustavnom sudu prijedloga za ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja.
“Ukoliko se ovakva odluka Hrvatskog sabora provede, po prvi puta u Hrvatskoj povijesti na referendumu će se odlučivati o ljudskim pravima, točnije rečeno o trajnom zaustavljanju napretka u zaštiti ljudskih prava jedne manjinske skupine. Radi se o vrlo opasnoj praksi i moramo se zapitati što će biti u budućnosti; čija ljudska prava će se naći na referendumu slijedeći puta? Hoćemo li na ovakav način raspravljati o pobačaju, smrtnoj kazni ili pravima nacionalnih manjina?”, pitaju se potpisnici priopćenja.
Pučka pravobraniteljica i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova istaknule su u svom priopćenju vezano za referendum kako bi odredba u Ustavu kojom bi se brak definirao kao zajednica žene i muškarca bila protivna člancima 3. i 14. Ustava, te bi predstavljala dovođenje izvanbračnih i istospolnih zajednica u nepovoljniji položaj, podsjećaju organizacije.
Pravobraniteljice su u svom priopćenju posebno naglasile potrebu sagledavanja ustavnog teksta kao cjeline, te podsjetile da se svaka ustavna odredba mora tumačiti u skladu s najvišim vrednotama ustavnog poretka koje su temelj za tumačenje samog Ustava.
Povezani članci
JazbinaInicijativa protiv referenduma "U ime obitelji"
LGBT organizacije: Oceniti ustavnost homofobnog referenduma