Godinu dana od početka protesta za očuvanje parka u Banjaluci, aktivisti su obeležili simboličnom šetnjom centrom grada, maršrutom kojom su 12 meseci ranije davali do znanja da im je dosta nasilja i betonizacije u gradu.
Kako piše portal 6yka.com, šetači su obišli i Administrativnu službu Grada kako bi izrazili svoj revolt zbog toga što im još uvek nije odgovoreno na zahteve za dostavljanjem dokumentacije u vezi sa Picinim parkom. Zaposlenima u Skupštini opštine Banjaluka su uzvikivali "Park je naš" i "Lopovi", za šta su dobili podršku sugrađana.
Okupljanja Banjalučana pod parolom “Park je naš” počela su 29. maja 2012. godine zbog izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa na mestu zelene površine koja je bila poznata kao Picin park. Tada su “šetači” isticali da njihov cilj nije samo očuvanje zelenih povšina već borba za bolje i pravednije društvo u BiH. Godinu dana kasnije, jedan od učesnika šetnji, Miodrag Dakić iz Centra za životnu sredinu pokušava da sažme promene koje su se desile u svesti građana pojavom protesta.
“Teško je sa sigurnošću reći koje su se sve promjene desile u odnosu vlasti i građana u pogledu upravljanja prostorom u gradu, ali je sigurno da tih promjena ima. Možemo to vidjeti u mnogo opreznijem planiranju javnih rasprava o regulacionim planovima, nedavnom otvorenom pismu grupe arhitekata sa Arhitektonsko-građevinskog fakulteta, samoorganizovanju građana u pojedinim naseljima kako bi se zajednički usprotivili određenim prostorno-planskim rješenjima i sl. Takođe, svijest građana o problemu uništavanja zelenih i javnih površina u gradu je na mnogo višem nivou”, kaže Dakić.
Centar za životnu sredinu je 30. maja prošle godine podneo tužbu protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, a zbog izdavanja delomičnog rješenja za građenje firmi Grand trejd.
“Do danas nismo dobili odgovor suda. Sa druge strane, Centar za životnu sredinu će uskoro početi sa aktivnostima na uspostavljanju baze podataka na internetu o zelenim i javnim površinama u gradu, te izradi preporuka za unapređenje učešća javnosti u procesu donošenja prostorno-planske dokumentacije u Banjaluci”, pojašnjava.
Banjalučke šetnje ostavile su traga u borbi građana BiH za javne prostore. Bio je to jedan od prvih protesta koji je ukazivao na otimanje javnih dobara u urbanim sredinama u BiH. Jednako tako, pojava demonstranata uzdrmala je vlast SNSD u Banjaluci, pa je tadašnji aktuelni gradonačelnik povukao kandidaturu za novi mandat.
“Možemo reći da se stanje o ovoj oblasti značajno unaprijedilo, u odnosu na period prije protesta, mada je činjenica i da je veliki broj onih koji su učestvovali u šetnjama nezadovoljan rezultatima građanskih protesta. Međutim, mislim da je bilo nerealno očekivati da prvi ovakvi protesti, bez pripreme, organizacije i finansija, mogu dati neke veće i dugoročnije efekte. Lično sam veoma zadovoljan učinjenim”, zaključuje Dakić.
Njegovo mišljenje deli i urednik portala "Buka" Aleksandar Trifunović koji za KontraPRESS kaže da bez obzira što protest nije zaustavio gradnju na mestu gde je nekada bio park, on se ne može nazvati neuspešnim.
"Naprotiv, ta zgrada i sve što se i danas dešava oko nje živi je dokaz korupmiranosti društva, a u dokaz tome je činjenica da je i sam proces oko dodjele tog zemljišta vraćen na ponovno suđenje".
Trifunović kaže da se stanje odnosa prema javnim površinama promenilo i da danas javne rasprave imaju smisla, da su posećene i da ljudi postavljaju konkretna pitanja.
"Bio sam dio nečega što je definitivno promijenilo stanje javnog mnenja u Banjaluci ali i šire. Pokret za park je oslobodio stotine glasova od ćutnje, nastalo je stotine sjanih tekstova o slobodi i solidarnosti, stotine televizijskih priloga i, na kraju, jedna pozitivna slika o gradu koji je zainteresovan za svoju budućnost", zaključio je Trifunović.
Protesti građana počeli su iz revolta što se na velikoj javnoj zelenoj površini u centru Banjaluke gradi stabmeno - poslovni kompleks, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Mile Radišić, koji je već bio privođen zbog raznih finansijskih malverzacija. Radišićev glavni zaštitnik bio je predsedsnik Republiek Srpske Milorad Dodik, a o njihovim vezama možete više pročitati ovde.