Okružni sud američke savezne države Mičigen neustavnim je proglasilo zahtev za stečajem gradskih vlasti Detroita. Sutkinja Rozmari Akvalina naložila je gradskim upraviteljima da povuku zahtev sa federalnog suda. Međutim, glavni tužilac Mičigena, Bil Skete je odmah najavio da namerava da se žali i blokira tu sučevu odluku.
Grad Detroit proglasio je u četvrtak bankrot i tako postao najveći grad u američkoj istoriji koji je to učinio - dugovi iznose najmanje 15 milijardi dolara. Deficit gradskog budžeta Detroita iznosi oko 380 miliona dolara, ali je procenjeno da je dugoročni dug između 17 i 20 milijardi dolara, javlja BBC.
Detroit je nekadašnji centar automobilske industrije u SAD, ali se već više od decenije nalazi u problemima nakon žestokih udaraca koje je zbog ekonomske krize pretrpelo "srce" grada koji je nekada sa ponosom nosio ime "Motor siti". BBC navodi da su svi javni servisi na ivici kolapsa, samo trećina ambulatnih stanica radi, a više od 78.000 poseda i nekretnina napušteno i u stanju propadanja. Samo 53 odsto ljudi koji su ostali u gradu plaća poreze na imovinu.
Grad koji se nekada ponosio svojim zgradama, fabrikama i velikim neonskim reklamama sada je noću u polumraku - 40 odsto uličnog osvetljenja ne funkcioniše, a više od pola parkova je zatvoreno od 2008. godine.
“Za porodicu koja se bori razumem bankrot, ali za ovako veliki grad…. Može li to zaista da funkcioniše?”, pita se Dajen Robinson, sekrtarica koja radi u gradu već 20 godina. “Šta će se desiti sa gradskim penzionerima koji imaju fiksna primanja?”
Drugi, uključujući i neke biznismene Detroita, smatraju da je bakrot bio jedini izbor i šansu za novi početak, piše New York Times.
“Najgore što možemo da uradimo jeste da ignorišemo problem”, kazala je Sendi K. Baruah, predsednica regionalne privredne komore Detroita.
Sličnog je mišljenja i Kevin Or, koga je država Mičigen imenovala za menadžera za vanredne situacije, koji je izjavio da je bankrot prvi korak ka oživljavanju grada. On je u četvrtak zatražio od federalnog sudije dozvolu da grad bude stavljen u zaštitu. Nakon perioda od 30 do 90 dana sud će odlučiti da li grad ima pravo na to, a ako odgovor bude pozitivan gradu će biti dopušteno da likvidira aktivu kako bi namirio obaveze prema kreditorima i popunio fondove za isplatu plata i penzija.
Or je prošlog meseca ponudio kreditorima deset centi za svaki dolar koji im se duguje, kada je i rekao da su šanse da grad proglasi bankrot 50-50. Njegov predlog je brzo odbijen i sada je bankrot praktično neminovan.
U poslednjih nekoliko meseci, grad se oslanjao na pomoć države kako bi isplatio zarade zaposlenima.
"Ja zaista nisam želeo da krenemo ovim putem, ali tu smo gde smo i moramo da izvučemo najbolje iz ove situacije. Nećemo zatvoriti kapije, nastavićemo da isplaćujemo plate, servisi će nastaviti da rade", rekao je gradonačelnik Dejv Bing.
Mediji navode da je osim propasti ekonomske industrije više sporednih faktora uticalo na propast grada. Glavni problem je što je u poslednjoj deceniji iz Detroita otišlo 250.000 ljudi, mahom srednje klase odnoseći sa sobom i svoja mala preduzeća, što znači da je Detroit ostao i bez ogromnog poreskog novca.
Grad koji je, dok je cvetao pedesetih imao skoro dva miliona stanovnika, sada ima 713.000 sa neuporedivo većim procentom siromaštva i najvećom stopom nasilnih krivičnih dela u SAD.

Stopa ubistava je najviša u poslednjih 40 godina, a samo trećina prijemnih odeljenja je radila 2013. godine.
Neulaganje u ulična svetla i hitne službe otežalo je rad policiji u gradu. Detroitske vlasti potresaju skandali s akorupcijom iz godine u godinu. Između 2000. i 2010. godine broj stanovnika se smanjio za 250.000.
Prema podacima BBC-a, Detroit ima najveću stopu kriminala u SAD, sa 15.245 prijavljenih incidenata samo u 2011. godini. U gradu je preko 78.000 napuštenih, sablasno praznih zgrada, a samo 53 odsto stanovništva plaća poreze na nekretnine.
Detroit nije prvi američki grad koji je proglasio bankrot. Godinu dana ranije tri grada u Kaliforniji – Stokton, Mamot Lejks i San Bernardino su s eodlučili na ovaj korak. Godine 2011. Harisburg u Pensilvaniji je pokušao da proglasi bankrot ali je taj potez ocenjen nelegalnim.
Drugi gradovi, kao Njujork, Klivlend ili Filadelfija imali su svojevremeno velike finansijske probleme, ali nisu proglasili bankrot, već su svoje dugove reprogramirali.

