Jer, gdje je tu ljudskost? Još jučer smo i sami bili izbjeglice, sjetimo se da je više od pola stanovništva BiH napustilo svoje domove. I druge zemlje su nas primile i zaštitile. Međutim, i u njima je bilo (ne)ljudi koji su s prijezirom odgovarali na potrebu građana BiH za međunarodnom zaštitom. Da li i mi želimo da budemo takvi? Ili želimo da budemo Ljudi, humani, koji će pomoći i zaštiti druge koji su u nevolji.

Izložba jugoslovenske arhitekture u instituciji najvišeg svetskog značaja direktan je povod, ili poziv, za naše bavljenje sopstvenim nasleđem.

"U ovim je trenucima više nego ikad potreban solidaran i glasan odgovor kojim ćemo kao društvo odbaciti nasilne politike korištene u svrhu povrede ljudskog dostojanstva i postojanja", zaključili su iz inicijative "Dobrodošli".

"Pokušavamo testirati službene narative vlada i želimo da preuzmu odgovornost za slučajeve u kojima vidimo kršenje ljudskih prava. Naš rad je naučan, ali mi podstičemo građanske organizacije i aktiviste da ih dublje istraže podatke."

"Zastrašujuće je to što se ovaj list, koji već duže vreme širi mržnju i netrpeljivost a profesionalne novinare i javne ličnosti proglašava za izdajnike i strane agente – crtajući im tako metu na čelu – nalazi u državnom vlasništvu, a država njime upravlja preko nadzornog odbora u kojem sedi i Suzana Vasiljević iz kabineta predsednika Srbije Aleksandra Vučića."

Cilj ekipe oko „Lica ulice“ je da prikupe 500.000 dinara, čime će deset žena i devojaka moći da prođe obuku

Postavlja se pitanje, smatra Kovačević, da li on kao novinar treba ilegalno da se naoruža da bi se odbranio od nasilnika, ali je dodao da to neće učiniti, premda takav napad "govori sve o društvu u kojem živimo".

Govoreći o tome kako se suočiti s mržnjom, redateljica Laura Mora "ne samo da je dala političku izjavu već je i snimila film o izazovu s kojime smo svi danas suočeni", ocijenio je žiri 21. MFF-a.

Na motovunskim platnima bit će prikazana djela jakih imena poput Nuri Bilge Ceylana, Debre Granik i Kirila Serebrenikova, ali, kako je to već uobičajeno za ovaj festival, i brojni skriveni dragulji debitanata ili manje poznatih autora.

U trećem i završnom delu feljtona, student i izbeglica iz Sirije Amir Baitar okončava svoj boravak u porodici novinara nemačkog Die Zeita Heninga Zusebaha, koji se za obe strane potvrdio kao iskustvo koje transformiše. „Da bi integracija uspela“ – kažu autori u epilogu –„umesto milijardi što se ulažu u podršku i projekte na tržištu rada, treba nam nešto skroz jednostavno: otvorenost i razmena“.

U drugom delu feljtona, produbljuje se razgovor između novinara nemačkog Die Zeita Heninga Zusebaha, i sirijskog izbeglice Amira Baitara, kojeg je Heningova četvoročlana porodica primila u svoj dom u okolini Hamburga.

Prve nemačke reči koje sam razumeo bile su: „Nemačka Nemcima, stranci napolje.“ Kada je stigla jesen, desničari su svake subote demonstrirali ispred naše kuće. Plašio sam se da sam izađem na ulicu. Nisam tako zamišljao Nemačku.

Kantonalni sud u Novom Travniku je presudio da ekološka dozvola za izgradnju brane na rijeci Kruščici bude odmah poništena, što znači da će bilo kakvi dalji radovi na izgradnji brane biti nezakoniti.

Ideja kustosko-umjetničkog istraživanja za izložbu "Kolekcija decenija" polazi od promišljanja i pozicioniranja Kolekcije Oktobarskog salona, koja se formirala oko jedne od najznačajnijih skupnih izložbi u kulturnom prostoru bivše Jugoslavije.

Preko 80 organizacija potpisalo je proglas upućen Vladama država kroz koje prolazi Balkanska ruta, ka Evropskoj uniji. Proglas pod nazivom "Izbjeglice, dobrodošli" objavljujemo u cijelosti.

Zbog novinara "Kikindskih", zbog onoga što "Kikindske" predstavljaju, zbog svih nas - pokrećemo kampanju "Branim Kikindske - Za narednih 1000 brojeva!

Izbor radova nudi publici mogućnost razumevanja i propitivanja aktuelnih stanja, omogućavajući promišljanje o načinima kako da lične vizije, odgovornost i posvećenost postanu društveni.

YUCOM i NDNV smatraju da je upravo Tanjug iskrivljenim predstavljanjem podataka dobijenih istraživanjem i njihovom proizvoljnom interpretacijom samo “potvrdio negativne procese u padu medijskih sloboda i objektivnog novinarskog izveštavanja kome prisustvujemo već duži vremenski period”.

Preko 160 novinara i novinarki sa postjugoslovenskih prostora stalo je uz urednika Bete Dragana Janjića i kosovsku novinarku Unu Hajdari, na koje su preko tabloida i mreža pokrenute hajke zbog stavova iznetih na društvenim mrežama.

Ove godine Otvoreni univerzitet uvodi novi format u vidu javnih rasprava koje će biti održane i u Sarajevskom ratnom teatru (SARTR), a na koje su pozvani svi zainteresirani da, nakon uvodnih referata, daju svoj prilog naporima da se pronađu konkretni odgovori i moguća rješenja.